Svaki roditelj želi da njegovo dijete bude zdravo i sretno. No, ponekad se suočavamo s pitanjima i strahovima o zdravlju naših mališana, posebice kada se radi o autoimunim bolestima. Mnogi od nas možda čak i ne znaju da dijete može imati autoimunu bolest bez očitih, jakih simptoma. Kako bismo razjasnili ovu temu, istražit ćemo zajedno što su to autoimune bolesti, kako mogu izgledati njihovi simptomi i na što trebate obratiti pažnju.
Što su autoimune bolesti?
Autoimune bolesti nastaju kada imuni sustav našeg tijela, umjesto da se bori protiv infekcija i bolesti, počne napadati zdrave stanice vlastitog organizma. To može dovesti do upala i oštećenja različitih organa i tkiva. Iako su autoimune bolesti poznate po jakim simptomima, poput umora, bolova u zglobovima ili osipa, u nekim slučajevima mogu biti suptilne ili čak tihe.
Primjerice, dijabetes tipa 1 je jedno od najpoznatijih oblika autoimunih bolesti. Mnogi roditelji primijete promjene u ponašanju djeteta, poput povećanog unosa tekućine ili čestih mokrenja, no ponekad su to simptomi koji se mogu previdjeti, osobito kod mlađe djece.
Softverski simptomi
Za razliku od većine drugih bolesti, autoimune bolesti mogu imati tzv. ‘softverske’ simptome. Ovdje mislimo na simptome koji se ne manifestiraju uvijek fizički. Tako, dijete može biti umorno ili imati problema s koncentracijom, ali to može biti povezano s razvojnim stadijima, a ne nužno s bolešću. Roditelji ponekad pomisle da je “samo umorno” ili “želi više vremena za igru”, no stvarnost može biti drugačija.
Kako prepoznati skrivene simptome?
Prepoznavanje skrivenih simptoma autoimunih bolesti može biti izazovno, no ključna je otvorena komunikacija s pedijatrom. Redoviti pregledi i razgovori o promjenama u ponašanju ili fizičkom zdravlju djeteta mogu pomoći. Na primjer, ako primijetite da se vaše dijete često razbolijeva od prehlada ili infekcija koje traju duže nego što bi trebale, to je znak koji ne biste trebali ignorirati.
Jedan konkretan primjer dolazi iz priče prijateljice koja je primijetila da njezin sin često ne uspijeva završiti igru s vršnjacima. Mislela je da je jednostavno manje zainteresiran za igru, ali nakon nekog vremena shvatila je da je uvijek umoran i da se često žali na bolove u mišićima. Posjet pedijatru otkrio je da je dijete imalo blagu oblik autoimune bolesti koji nije davao jake simptome, ali je mogao imati dugoročne posljedice bez pravovremenog liječenja.
Kako postupiti?
Ako sumnjate da bi vaše dijete moglo imati autoimunu bolest, najvažnije je ostati smiren. Započnite s razgovorom s pedijatrom koji će vam, uz temeljan pregled, moći preporučiti daljnje testove ako je to potrebno. Važno je pratiti porast ili gubitak težine, promjene u apetitu, te bilo kakve neuobičajene umor ili promjene u raspoloženju.
Jedan od praktičnih savjeta bi bio voditi dnevnik simptoma. Zapisujte kada se javljaju određeni problemi, što je dijete jelo, kako je spavalo i bilo kakve druge informacije koje bi mogle pomoći liječniku. Ova zapažanja mogu biti ključna u postavljanju pravih dijagnoza i liječenja.
Također, vodite računa o zdravoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti svog djeteta. Zdrava prehrana može biti ključ za potporu funkciji imunološkog sustava. Uključivanje voća, povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i puno vode može pomoći organizmu u suočavanju s raznim zdravstvenim izazovima.
S obzirom na to da autoimune bolesti često ostaju neprepoznate, važno je ostati informiran i proaktivan u vezi sa zdravljem vašeg djeteta. Mnogi roditelji su se suočili s pitanjima i poteškoćama u vezi sa zdravljem svojih mališana, i važno je znati da niste sami u ovoj potrazi za odgovorima i podrškom. Uvijek tražite pomoć stručnjaka kada sumnjate, jer rano prepoznavanje i pravilno liječenje mogu promijeniti tijek bolesti.